Ivana Šojat Kuči
Unterstadt
Nakon što je 2010. pobrao sve najznačajnije hrvatske književne nagrade, od Vladimira Nazora, Gjalskog, do Galovića i Kozarca, ušao u finale regionalne nagrade Meša Selimović, privukao dobronamjernu pozornost čitatelja, roman o sustavnome zatiranju osječke obitelji njemačkih korijenja preselio se i na kazališne daske.
Unterstadt je priča o čovjeku, obitelji, gradu, ali i svijetu i vremenu kroz koje ljudske sudbine kroče kao kroz šumu, trnovit gustiš, priča o dugo prešućivanim progonima i stradanjima koja više od pola stoljeća ušutkivanima daje glas i ljudsko lice, o kotaču povijesti koji nemilice gazi, zatire, "drugima" oduzima pravo na ljudski lik i samilost.
Kroz sagu o četiri generacije osječkih Švaba, Unterstadt bez milosti progovara o istini koja se dugo skrivala iza tišine, istini o stradanjima od blata Galicije, Tenjske Mitnice s koje su brojni osječki Židovi otputovali u smrt, strijeljanja u Gradskom vrtu, savezničkih bombardiranja, do Križnog puta, konfiskacije imovine, zatiranja Nijemaca po logorima u Valpovu i Krndiji.
Predstava koja je ambijentalno praizvedena 29. lipnja 2012. na Osječkom ljetu kulture dopunjena je dijelovima Krležine drame U logoru, autentičnom glazbom, te dokumentima o stradanjima podunavskih Nijemaca iz prinosa profesora Vladimira Geigera.
Prema istoimenom romanu Ivane Šojat-Kuči i dramatizaciji Nives Madunić Barišić dramatizaciju priredili Zlatko Sviben i Bojan Marotti*
Redatelj Zlatko Sviben
Dramaturg Bojan Marotti
Scenograf Miljenko Sekulić
Kostimografkinja Katarina Radošević Galić
Skladatelj i izbor glazbe Igor Valeri
Oblikovateljica projekcija Željka Fabijanić Šaravanja
Oblikovatelj svjetla Radomir Stamenković
Suradnik za scensko kretanje Alen Čelić
Suradnik za esekerski Velimir Petrović
* Dramatizacija Nives Madunić Barišić u mnogočemu je prilagođena i dopunjena (rečenicama samoga izvornika, dijelovima Krležine drame, astralijskim versima Nikole Šopa, epohnim pjesmama, sastavkom euripidovskih prizora, kao i materijalima o gubitničkoj (po)ratnoj sudbini podunavskih Nijemaca, glavninom iz prinosa Vladimira Geigera
Izvođači:
Unterodslik osobā:
Katarina Pavković, restauratorica, ničija, Klarina unuka, u 40-tima Sandra Lončarić Tankosić
Jozefina Bittner, Klarina i negdanja, preko 75 godina Branka Cvitković
Mama Elza Richter, Viktorijina, oko 50 godina Jasna Odorčić
Viktorija Richter udana Meier, oko 30 i oko 50 godina, Rudolfova Tatjana Bertok-Zupković
Rudolf Meier, feršvènder i kàrtnšpiler, u 30-ima, otac Adolfa, Grete i Klare Aleksandar Bogdanović
Francek, kum i krikskamerad, naraštaja i godinā istih Miroslav Čabraja
Adolf Meier, Viktorijin i Rudolfov – Reicha sin Mladen Vujčić
Greta Meier, Viktorijina i Rudolfova – s trupom Marija Kolb / Ivana Soldo Čabraja
Klara Meier, Viktorijina i Rudolfova – s Peterom Matea Grabić
Klara Meier, udova Schneider, omama iz 1970-ih, s duhovima Radoslava Mrkšić
Peter Schneider, Klarin, Antuna i Marije otac Vladimir Tintor
Rebeka, trudna prijateljica, otjerana Antonija Pintarić / Katarina Baban
Marko, komesar, s epilepsijom, pada Domagoj Mrkonjić
Antun Schneider, onkl iz Patagonije, pristigao Vjekoslav Janković
Marija Šnajder, udana Pavković, supruga, bezbojna Ljiljana Krička-Mitrović
Stjepan Pavković, Marijin suprug, Katarinin otac, iz šupe Mario Rade
Slaven, Katarinin, iz ovoga rata, s očalama i krilom Aljoša Čepl
Anđeo, poslanik fotografija i pjev čistine Petra Blašković
Partizana, dva stražarska Aljoša Čepl i Domagoj Mrkonjić
Kadet Horvat, Krležin Miroslav Čabraja
Oberleutnant Walter, iz U logoru Aleksandar Bogdanović
Infanterista, dva Krležina Aljoša Čepl i Domagoj Mrkonjić
Romanowicz-Russcukova, potpuno vansebna Petra Blašković
Deda Dragan, s Konjuha i Korduna Damir Baković
Snježana, dedina i Titova Katarina Baban / Antonija Pintarić
Tito, spram jugoslavenskih Nijemaca Miroslav Čabraja
Žene, dvije-tri Euripidove Katarina Baban, Antonija Pintarić, Matea Grabić
Pioniri, maleni i Katarinini Katarina Baban, Aljoša Čepl, Matea Grabić, Domagoj Mrkonjić i Antonija Pintarić
Zbor Švabica, logoraški Danijela Božičević, Jasna Komendanović, Snježana Lakotić, Helga Nemet, Martina Puškarić, Mirjana Peteš, Iskra Stanojević i Đurđica Tomaš-Grubešić
Hor, partizanski i ruski Tomislav Binder, Slavko Bogdanović, Ivor Dobrić, Tomislav Horvat i Davor Solanović
2012. predstava je ovjenčana trima nagradama:
- Nagrada publike za predstavu godine portala Teatar.hr
- Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini
- Nagrada hrvatskog glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje (g.Zlatko Sviben)
