Bolero / Carmen

Ravelov Fandango, kasnije nazvan Bolerom nastao je 1928. godine, a Orffova Carmina Burana niti desetak godina kasnije. Koliko god raznorodna, oba su djela od početka plijenila neobičnošću, smjelošću, čak hazardnošću kako svojih glazbenih zamisli tako i vizija o njihovu scenskom postavljanju. Prekratka za konvencionalno samostalno pojavljivanje, gotovo su idealna za cjelovečernje plesno združivanje.
Valentina Turcu, baletna solistica i koreografkinja Slovenskog narodnog gledališča Maribor poziva nas da se u Ravelovu Boleru “prepustimo trenutku neponovljivog impulsa strasti, nagonske i životne energije”.

Carmen je vezana uz uzavrelo španjolsko podneblje i vruću cigansku krv, za koju su Mérimée i Puškin dali libretističke poticaje, a Bizet je svojim glazbenim majstorstvom pretvorio u vrhunsku operu. Kao takva praizvedena je u Parizu 1875. no malo je znano da je kao balet (neovisno o Bizetovoj glazbi) u Petipaovoj koreografiji Carmen praizvedena u Španjolskoj još 1845. Nakon Drugog svjetskog rata (1949) za najpoznatiju koreografiju na Bizetovu glazbu zaslužan je francuski koreograf Roland Petit, no ona je vjerno slijedila glazbu i činove same opere, sve dok ruski skladatelj Rodion Ščedrin (1932) nije Bizetovu glazbu posve prilagodio baletu i stvorio jednočinku (za svoju suprugu Maju Pliseckaju) u koreografiji Alberta Alonsa. Splitsku pak Carmen koreografirala je Valentina Turcu, autorica prošlogodišnjeg Bolera, dočekanog s odobravanjem publike i kritike. U autorskom timu ističe se ime Kostimografkinje Michal Negrin, čuvene izraelske dizajnerice, čije kreacije nose i najveće zvijezde svjetskog show-businessa.