Naslovnica / Balet / Arhiva / Carmen

G. Bizet / R. Ščedrin

Carmen

Carmen

Carmenje vezana uz uzavrelo španjolsko podneblje i vruću cigansku krv, za koju su Mérimée i Puškin dali libretističke poticaje, a Bizet je svojim glazbenim majstorstvom pretvorio u vrhunsku operu. Kao takva praizvedena je u Parizu 1875. no malo je znano da je kao balet (neovisno o Bizetovoj glazbi) u Petipaovoj koreografiji Carmen praizvedena u Španjolskoj još 1845. Nakon Drugog svjetskog rata (1949) za najpoznatiju koreografiju na Bizetovu glazbu zaslužan je francuski koreograf Roland Petit, no ona je vjerno slijedila glazbu i činove same opere, sve dok ruski skladatelj Rodion Ščedrin (1932) nije Bizetovu glazbu posve prilagodio baletu i stvorio jednočinku (za svoju suprugu Maju Pliseckaju) u koreografiji Alberta Alonsa. Splitsku pak Carmen koreografirat će Valentina Turcu, autorica prošlogodišnjeg Bolera, dočekanog s odobravanjem publike i kritike. U autorskom timu ističe se ime kostimografkinje Michal Negrin, čuvene izraelske dizajnerice, čije kreacije nose i najveće zvijezde svjetskog show-businessa.

Balet Carmen ruskog skladatelja Rodiona Ščedrina (rođen 1932) za gudački orkestar i udaraljke nastao 1967. spada među najkreativnija i najuspjelija djela u njegovom opusu. Ščedrin, diplomant Moskovskog konzervatorija jedna je od najprominentnijih figura u sovjetskoj i post-sovjetskoj glazbi. Najpoznatiji je upravo po svojim baletima, od kojih je mnoge napisao za suprugu Maju Pliseckaju, jednu od najvećih balerina dvadesetog stoljeća. Njegova smjelo prerađena orkestracija, inteligentne alteracije ritmičkih detalja, uz povremene humorističke detalje – primjerice, grubo umetanje suite Farandola iz Arležanke, ili iznenadni počeci i zaustavljanja u Toreadorovoj pjesmi – doprinijeli su ikonoklastičnom, ali vrhunski zabavnom prepričavanju Bizetove opere. Premda je Ščedrinova verzija uvrijedila brojne čistunce, branitelja je pronašla u samom Šostakoviču koji ju je smatrao oglednim primjerom umjetnosti transkripcije i blistavim slavljem plesa. Zanimljivo je pritom napomenuti da je upravo od Šostakoviča, pa onda i Hačaturjana Boljšoj naručio da prerade Bizetove glazbu da bi, nakon što su njih dvojica odbili, posao prihvatio Ščedrin.

Rođena u Zagrebu, balerina i koreografkinja Valentina Turcu već kao dijete je osjetila veliku strast i ljubav prema baletu i kazalištu.

Njeni roditelji, vrhunski umjetnici baleta Maja Srbljenović i Marin Turcu u njenim su najranijim godinama unijeli ljubav, predanost i odgovornost prema plesu. Kultura pokreta, posebnost i ležernost obilježile su njene prve plesne korake, kao i nadarenost u traženju i širenju novih i drugačijih umjetničkih izričaja.
Sa devetnaest godina ulazi u slavnu plesnu kompaniju Béjart Ballet Lausanne. Tri ključne godine umjetnički se usavršava kod velikog Mauricea Béjarta i ostvaruje niz uloga širokog dijapazona u kreacijama jednog od najznačajnjih koreografskih i autorskih imena suvremenog plesa.
Valentina je trenutno angažirana kao solistica u Slovenskom Narodnom Gledališču u Mariboru. Posljednjih godina sve više se bavi koreografijom. Niz godina radila je sa slavnim slovenskim redateljem Tomažem Pandurom, a Janusz Kica, Vito Taufer, Nenni Delmestre, Alexandar Popovski, Samo Strelec, Krešimir Dolenčić neka su od imena redatelja i umjetnika s kojima već godinama surađuje i stvara.
Njen cjelovečernji autorski projekt La Callas 2007/08 jedinstveno je i senzibilno putovanje kroz život Marije Callas u kojem je pomaknula granice plesnog izričaja, spojivši na sceni glumce, plesače, operne dive, baletni ansambl i orkestar.
Splitska je publika njen strastven koreografski rukopis upoznala prošle godine, kad je s Baletom Hrvatskog narodnog kazališta Split postavila Ravelov Bolero.
Dobitnica je brončane medalje World Dancing Competition u Japanu, Nagoya 2002; na festivalu Zlatni lav 2006. dvije godine za redom dobila je nagradu publike, i to za predstavu Tango 2006, a slijedeće godine za predstavu Lacrimas. Iste godine na Slovenskom baletnom takmičenju njena moderna koreografija Rožmarin dobila je nagradu kao najoriginalnija. Godine 2008. Društvo Baletnih Umjetnika Slovenije nagrađuje Valentinin rad na području baleta, opere i drame, obrazlažući nagradu slijedećim riječima:
Kazalište je dom njenog stvaralaštva.
Uz mnoge pohvale, kritika i publika zajedno smatraju, da je Valentina Turcu balerina vrhunskih vrijednosti, istančanog pokreta, magnetične osobnosti i čarobnog senzibiliteta. Brojni kazališni umjetnici i kritičari s oduševljenjem primaju Valentinine radove i kreacije u predstavama tvrdnjom; da su njeni sjajni rezultati plod dugogodišnjeg iskustva, bogatog znanja i apsolutne ljubavi i predanosti tom poslu.
"Valentina Turcu stvara profinjeno, a ujedno i dominantno. Za svoje uloge dobiva brojne pohvale kritike, kao i publike. Duboko interpretativna i emotivno intenzivna dovela je svoj plesnokazališni izraz, pokret i stanje svijesti do vrhunskog stupnja scenske zrelosti.
Njena karizmatična osobnost bogati baletni prostor. Govor njenog tijela naprosto otvara nove dimenzije razumijevanja plesne umjetnosti."
Društvo baletnih umjetnika Slovenije

Svoj jedinstveni lifestyle Michal Negrin stvara već više od dva desetljeća vlastitim kreacijama nakita, modne odjeće i predmeta kućnog dekora nadahnutim prošlim vremenima.
Rođena 1957. u Izraelu, u kibucu Naan, Michal je uvijek bila uvjerena u vlastitu viziju, svjesna svoje jedinstvenosti, unatoč tome što je odrastala u okruženju koje je propovijedalo grupnu uniformnost. Slijedeći svoju strast za samoizražavanjem djetinjstvo je provela dizajnirajući. Majka joj je bila inspiracija i podrška u ostvarivanju vlastitih snova, usprkos konvencijama kibuca.
Michal se 1984. udaje za Meira Negrina. Njihov se odnos razvijao, osim na privatnom, i na poslovnom planu. Meir je danas direktor tvrtke Michal Negrin Designs. Zajedno su 1988. lansirali svoju prvu kolekciju na glasovitoj tržnici na otvorenom u Tel Avivu, rasadniku talentiranih dizajnerskih nada. Nakon uspjeha koji je uslijedio, otvorili su konceptni dućan u modnoj četvrti u telavivskoj ulici Shenkin.
Oblikovana u toplom obiteljskom i romantičnom ozračju, ova je udobna prodavaonica postala inspiracijom i uzorom koji se poštivao i pri uređenju na slijedećim lokacijama branda.
Slijedeći rastući uspjeh kompanije, u Bat Yamu 1996. počeo je raditi tvornički studio.
Michal Negrin zainteresirala je poduzetnike širom svijeta i konceptni su dućani otvoreni u Japanu, Sjedinjenim Državama, Izraelu, Južnoj Africi, Meksiku, Australiji i drugdje. Jedinstveni duh Michal Negrin proširio se i na druga područja, postavši danas svojevrsni lifestyle.
Nadahnuta objedinjavanjem starog i novog kao i korištenju iznimnih kombinacija boja, Michel Negrin osobno dizajnira svaki komad nakita, odjeće i kućnog dekora koji nosi njeno ime. Svoje artefakte oblikuje koristeći različite tehnike i objedinjujući razne stilove, dizajne i boje kako bi stvorila svijet čarolije, romanse i starinskog stila.
Michalin jedinstveni stil pozitivno je odjeknuo i očarao ljude širom svijeta. Njen dizajn privlači brojne medijske i druge javne ličnosti, uključujući i selebritije i voditelje talk showa.
Tijekom posljednjih dvadeset godina brand Michal Negrin proširio se na nove kategorije proizvoda i otvorio desetke trgovina i konceptnih dućana širom Izraela i svijeta u gradovima kao što su Tokio, Moskva, Boston, Sofija, Tel Aviv, uključujući i konceptne dućane u Dubrovniku i Zagrebu, te najnoviju u Splitu.
Svakoga dana pokušavam reinterpretirati ono što me uzbuđuje i što mi pomaže da ostvarim svoje snove. Vjerujem kako su znatiželja, entuzijazam i vjera dnevni podsjetnici na to da je sve moguće i da moramo održati živim dijete u nama. To nas vodi prema kreativnosti i pomaže nam da postignemo samoostvarenje.
Vjerujem kako je u ovom našem složenom svijetu važno sjetiti se naše suštine i sačuvati njeno dublje razumijevanje. Nije važno u kojoj smo životnoj dobi, koje smo rase niti odakle dolazimo; ono što je uistinu važno su optimizam, ljubav i radost koji nas hrani. Te osobine osnažuju našu hrabrost i usmjeruju nas prema boljem, mirnijem životu ispunjenom kreativnim otkrićima.

Georges Bizet, Rodion Ščedrin
CARMEN

Glazba: Georges Bizet- Rodion Ščedrin
Koreografkinja i redateljica: Valentina Turcu
Asistent koreografkinje: Leo Mujić
Kosimografkinja: Michal Negrin
Asistentica kostimografkinje: Vesna Novitovič
Scenografkinja: Dinka Jeričević
Oblikovatelj svjetla: Aleksandar Čavlek
Baletni majstori: Albina Rahmatullina, Vladimir Šuvalov
Baletni pedagozi: Leo Mujić, Leon Kjellsson, Giovanni Di Palma
Asistentica produkcije: Gorenka Žižić Jagar

Izvođači:

Carmen: Irina Čaban
Jose: Shunsuke Amma
Escamillo: Artjom Žusov
Zuniga: Lev Šapošnikov
Fernanda: Jovana Mirosavljević
Muškarci:
Remus Dimache, Romulus Dimache, Igor Gluškov, Alan Alberto, Daniel Jagar, Andrej Kremz, Aleksej Kuznjecov, Davor Čakarić, Mario Buličić
Žene:Julija Pivotskaja, Sanja Kaliterna, Korana Bilan, Matea Milas, Julija Ponomareva, Hazuki Tomita, Simona Caputo, Sonja Gaj, Nikol Marčić