Mačak u čizmama

Mačak u čizmama Bruna Bjelinskog, baletna slikovnica u sedam slika za velike i male, od svoje je zagrebačke praizvedbe 1977. postigao mnogo uspjeha i u inozemstvu. To vrsno baletno djelo himna je ljubavi u različitim oblicima i odnosima živih bića bez obzira na to je li riječ o personificiranom svijetu četveronožnih i krilatih stvorova, ili pak o ljubavi mladog mlinara i lijepe kraljeve kćeri. Na scenu splitskog Hrvatskog narodnog kazališta postavlja ga koreografkinja Ljiljana Gvozdenović koja je ovo djelo već uspješno koreografirala 2003. godine u zagrebačkom HNK.

Bruno Bjelinski suvremeni je hrvatski skladatelj vjerojatno najraznolikijeg i najbogatijeg opusa kojemu pripadaju i četiri baletne glazbe: Pinocchio, Petar Pan, Karneval iluzija te Mačak u čizmama. Glazba Bjelinskog je pjevna, ritmički raznolika i polifona, a u najvećem broju njegovih djela prepoznaje se mediteranska vedrina i otvorenost. Slične osobine obilježavaju i njegovu baletnu glazbu, pa tako i Mačka u čizmama.

Skladatelj naglašene humanosti i žive glazbene mašte

Piše Nila Kuzmanić Svete

Eto nam je nedavna sjajna izvedba Đavla u selu prizvala još jedan balet iz područja nacionalno usmjerene glazbe – Mačka u čizmama Bruna Bjelinskoga na Muzičkoj akademiji u Zagrebu poticajno okruženje bila je klasa u kojoj su mu predavali Fran Lhotka Kalinski, Franjo Dugan i Blagoje Bersa. Bjelinski je uistinu značajna karika hrvatskog lanca stvaralaštva prošlog stoljeća.

Ispunili bismo cijelu knjižicu pukim nabrajanjem djela ovog plodnog skladatelja naglašene humanosti – od opera, simfonija, koncerata, baleta, filmske glazbe, presedanske, orkestralne glazbe za gotovo sve instrumente – flautu, obou, klarinet, fagot, rog, violinu, violu, glasovir, violončelo, trombon, trublju. Intuicijom pjesnika odabirao je vječne teme – ljubavi, života i prirode. Nadahnjivali su ga dalmatinska renesansna poezija, kao i ona I. Gorana Kovačića, A.B. Šimića, Vesne Parun...

Vlastiti lirski intonirani stihovi nadahnuti su antifašističkom borbom (partizan od Visa do Barija), a desetu simfoniju posvetio je oslobođenju Evrope. Skladateljev evropski obzor, spontana poetičnost, humor na granici satire, ali i razina savršenosti - vrhole u baletnim bajkama – Petar Pan, Pinocchio i Mačak u čizmama, u koji nadasve duhovito uključuje i vokalnu dionicu. U toj se dionici na ambijentalnoj izvedbi Mačka istaknula Ivanka Boljkovac. Potpisnica je imala sreću i čast surađivati na njezinoj izvedbi u okviru Dječjeg festivala na Trgu iza šibenske katedrale sv. Jakova. Od praizvedbe, međutim, u HNK u Zagrebu (17. XII 1977.), ovaj balet je uspješno, baš kao i Đavo u selu, izvođen i na inozemnim pozornicama. I baš kao i Đavo, zračeći vedrim i trajnim optimizmom, ne pripadajući izrazito nacionalnom glazbenom smjeru, ipak se napaja i na izvorima narodne glazbe.

Zanimljivo je da je u praizvedbi Mačka u čizmama, ovaj balet za velike i male, plesao Dinko Bogdanić s Irenom Pasarić, a premijernu izvedbu iz 2003. koreografirala je Ljiljana Gvozdenović. Dirigirao je Brunov mlađi sin Alan, kao, uostalom, i u Šibeniku.

I danas, kad je bajka sve jači činilac stabiliteta našeg života, u kojem je čip sve manji i manji, ostaje himnom ljubavi ne samo unutar ljudskog života, nego i u personificiranom svijetu četveronožnih, krilatih stvorenja, pa čak i biljaka (Ushićeni Grm). Ili – kao što reče prigodom prijema u Akademiju Bruno Bjelinski: „Glazba i priroda su moje najveće radosti“.