Veliki manevri u tijesnim ulicama

Dva Brešana – jedna komedija!
Komedija je to nastala po uzoru na one renesansne: s čitavom plejadom živopisnih likova i različitih zapleta.

Kao polazište za svoj «obračun» s karakternim manama vlastitih junaka Ivo Brešan i ovoga puta odabrao je klasika čijim se zapletima u svojoj dramskoj literaturi često utječe: Shakespearea. Ovoga puta odlučio se za «Ukroćenu goropadnicu», komad s kojim na tim vlastitim «ulicama» vodi kreativni folozofsko-dramski dijalog kojim diskutira, propituje prije svega odnos sna i jave, ali i «kroćenje goropadnice», tj. odnos prema ženama i formiranju njihovog mnijenja. Brešan se, naravno, vodeći tu «raspravu» odmiče i umjetnički originalno «komentira» Shakespearov zaplet (npr.šaljući svoje junake upravo na predstavu «Ukroćena goropadnica» u šibensko kazalište uvodeći tako teatar u teatru). Osim toga, radnju ove komedije zabune izmješta u odnosu na izvornik kako na fizičkom tako i na mentalnom planu. Naime, ti se «veliki manevri» odigravaju u upravo tijesnim ulicama Šibenika dvadesetih godina prošlog stoljeća, a karakteri poprimaju prepoznatljive tipološke osobine dalmatinskog podneblja. Tako kroz niz komičnih situacija susrećemo čitavu galeriju likova iz Šibenika, ali i Trogira, Drniša... uvijek spremnih na šalu, na intrigu, ali i bepoštednu osvetu ako ih izvrgnemo poruzi ili poniženju.

Zaplet nastaje u trenutku kada propali student Lujo odluči, zahvaljujući situaciji, pokušati provesti eksperiment i provjeriti da li je moguće uvjeriti čovjeka da jest ono što nije, odnosno da je njegov život samo san. U realizaciju plana uključuje se i gostioničar Tafra, a sve zbog osvete trgovcu Prebandi koji nije htio svoju mlađu kćer Cvitu dati za Tafrinog zaostalog sina Dunka.

U igru zamjene identiteta uvlače prijatelje, ali pijanca i lutalicu kojeg nitko ne poznaje – drnišanina Bagaru, kojega predstavljaju kao bogatog plemića. Tako se oko Prebande i njegovih kćeri zavrti priča prepuna duhovitih zapleta i peripetija. Paralelno, odvija se i druga linija komada – priča Prebandinoj starijoj kćeri Katici, kojoj otac nikako ne može naći muža zbog njezine prijeke ćudi pa stoga pristaje na sumnjivi "dogovor".

No unutar duhovitih situacija, zaigranosti ove predstave čiji opori mediteranski humor tjera na smijeh jer prepoznajemo mane kako vlastite tako i onih oko nas, krije se i filozofska zapitanost o suodnosu sna i jave, koje na jednostavan, a upravo stoga bolan način postavlja pitanja o ljudskoj prirodi, o našem identitetu.

Željka Udovičić Pleština