Ana Karenjina na baletnim špicama

Balet Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu gostovat će na sceni Hrvatskog narodnog kazališta Split u četvrtak 19. ožujka izvedbom baleta Ana Karenjina. Koreograf predstave je Leo Mujić koji je i autor glazbenog koncepta složenog iz opusa Petra Iljiča Čajkovskog, a scensku adaptaciju romana Lava Nikolajeviča Tolstoja i dramaturgiju potpisuje Valentina Turcu. Naslovnu ulogu tumači nacionalna baletna prvakinja Edina Pličanić. Prvo je to gostovanje zagrebačkog Baleta na splitskoj sceni nakon desetak godina.

Pored Edine Pličanić u ulozi grofice Ane Arkadjevne Karenjine na splitskom će gostovanju njenog fatalnog ljubavnika Vronskog utjeloviti Tamás Darai, njenog supruga Guilherme Gameiro Alves, a protagonisti su i Iva Vitić Gameiro, Kornel Palinko, George Stanciu, Petra Vargović Stanciu, Rieka Suzuki, Natalia Horsnell te ostali solisti i članovi ansambla Baleta zagrebačkog HNK. Autorski tim, osim koreografa Mujića i dramaturginje Turcu čine scenograf Ivan Kirinčić, kostimograf Alan Hranitelj, te oblikovatelj svjetla Aleksandar Čavlek.

Jedan od najpoznatijih romana svjetske književnosti Ana Karenjina, nastao iz pera velikog ruskog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja, od svojega nastanka sedamdesetih godina 19. stoljeća uzbuđuje čitatelje diljem svijeta. Fatalna, strastvena i zabranjena ljubav Ane Karenjine, udane žene i majke, prema mladom grofu Vronskome postala je i ostala nepresušna inspiracija mnogim kazališnim i filmskim autorima. Pamtimo mnoge ljepotice s filmskog platna koje su utjelovile lik ove tragične žene, razapete između strasti i obiteljskih obaveza, spremne radi svoje velike ljubavi, i umrijeti. Roman je doživio mnoge scenske adaptacije, ali prvo baletno uprizorenje dogodilo se tek 1972. na glazbu Rodiona Ščedrina u koreografiji slavne Maje Pliseckaje. Otada je nekoliko suvremenih koreografa postavilo ovaj veliki realistički literarni predložak intrigantne teme, postavljajući svoja viđenja u velikim baletnim kazalištima, na različite glazbene predloške.

Iako je Petar Iljič Čajkovski znao pronaći inspiraciju u književnim djelima ruskih ili svjetskih pisaca, nikada svoju glazbu nije naslonio na neki Tolstojev literarni predložak. No, to su učinili autori zagrebačke Ane Karenjine praizvedene protekle sezone na baletnoj sceni. Koreografu Leu Mujiću i dramaturginji Valentini Turcu upravo su se romantična orkestralna djela Čajkovskoga učinila idealnim glazbenim predloškom za oslikavanje stanja duše likova i njihovih emocija (Koncert u D-duru za violinu i orkestar, Simfonija u b-molu, Sentimentalni valcer, Peta simfonija u e-molu, Šesta simfonija u b-molu, Elegija u g-molu). Scenska je adaptacija napravljena s velikim razumijevanjem Tolstojeva remek-djela i suosjećanjem za glavnu junakinju preko koje se prelamaju sve misli i stanja, prikazana je kao odlučna žena koja ne skriva ono što njezini licemjerni suvremenici čine potajno. Jasna dramaturška koncepcija uporište je ovog baletnog djela od dva čina, postavljenog na špicama. Spretna kombinacija vokabulara akademskog baleta upotpunjena modernim plesnim izrazom, gestama i mimikom, karakteristike su autorskog koreografskog rukopisa uprizorenja ove predstave, koja je već tjedan dana nakon praizvedbe postala popularna. Ne želeći prepričavati ono o čemu je Tolstoj ispisao stotine stranica predstava je fokusirana na likove, njihove karaktere, emocije i međusobne odnose. Psihološki balet koji je nastao tiče se našega vremena i naših problema, baveći se osjećajima, odnosima i trajanjem, onim fizičkim, ali i metafizičkim.

Izvedba Ane Karenjine na pozornici splitskog HNK na programu je 19. ožujka s početkom u 20 sati, a traje dva sata s jednom pauzom.