Na 24. Marulićevim danima predstave iz pet zemalja

Na festivalu hrvatske drame i autorskog kazališta 24. Marulićevim danima, jedinom domaćem festivalu povećenom hrvatskom dramskom tekstu, bit će izvedeno deset predstava u produkciji isto toliko kazališta iz do sad rekordnog broja zemalja, njih pet: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Obale Bjelokosti, Slovenije i Srbije. Odlučeno je to na sastanku festivalskog vijeća, održanog 25. veljače u Zagrebu u Ministarstvu kulture, koje je prihvatilo izvješće izbornika Darka Lukića i njegov prijedlog predstava. U organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta Split 24. Marulićevi dani održat će se u Splitu od 23 – 30. travnja ove godine.

Za ovogodišnje izdanje festivala 29 kazališta iz Hrvatske i inozemstva prijavilo je 34 dramske produkcije nastalih na osnovu hrvatskih dramskih tekstova. Nakon postupka selekcije ovogodišnji izbornik prof. dr. sc. Darko Lukić za izvođenje je predložio, a festivalsko vijeće prihvatilo sljedeće predstave: Glorija Ranka Marinkovića Hrvatskog narodnog kazališta Šibenik, te isti naslov u produkciji Istarskog narodnog kazališta Pula; Adam i Eva Miroslava Krleže Mestnog gledališča ljubljanskog; Pritisci moje generacije Dina Pešuta Hrvatskog narodnog kazališta Split; Svećenikova djeca Mate Matišića u izvedbi Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba; Moj sin samo malo sporije hoda Ivora Martinića u produkciji Beogradskog dramskog pozorišta; Trebalo bi prošetati psa Tomislava Zajeca zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta; Sada je zapravo dobro Olje Lozice u izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih; Snajper Damira Karakaša nastalog u koprodukciji Compagnie Yeyotheatre Abidjan, Obala Bjelokosti, Novog kazališta Zagreb i Mini teatra Ljubljana; te Chick Lit Damira Šodana mostarskog Hrvatskog narodnog kazališta.

Darko Lukić svoj je izbor ovako obrazložio: „Program sam napravio prema kriterijima kvaliteta predstava, dajući prednost praizvedbama dramskih tekstova suvremenih hrvatskih dramskih pisaca, uz uvažavanje prigodnih projekata proslave obljetnica Miroslava Krleže i Ranka Marinkovića. U takvom pristupu i odabiru, odlučio sam se za tri projekta domaće dramske klasike prema dramama Marinkovića i Krleže, koja držim izuzetno kvalitetnim i vrijednim suvremenim postavkama hrvatske dramske baštine. Pri tom se u tom segmentu nalaze dvije potpuno različite postavke istog dramskog teksta, kao primjeri izvanredno zanimljivih režijskih postavki i izvrsnih glumačkih postignuća na istom predlošku u posve različitim estetskim čitanjima i kazališnim pristupima. U dijelu festivala koji je posvećen suvremenom dramskom tekstu odabrao sam sedam predstava napravljenih prema novijim dramskim tekstovima suvremenih hrvatskih dramskih pisaca. Riječ je u prvom redu o onim dramskim tekstovima koji se suočavaju s aktuelnim problemima naše suvremenosti, u rasponu od različitih oblika socijalne isključenosti, preko postraumatskog sindroma, generacijske izgubljenosti, složenih obiteljskih odnosa, do društvenog nasilja, manipuliranja tuđim sudbinama i masovne obmane kao oblika društvene dominacije. Projekte takozvanog 'autorskog kazalita' kao ni scenske postavke proznih tekstova u ovom pristupu nisam uključio u izbor, želeći ovogodišnji festival u potpunosti posvetiti hrvatskim dramskim autorima i domaćem dramskom tekstu.“