Sladoled i Lutka, hit-komedija Mira Gavrana na gostovanju u HNK Split

Zagrebački Teatar Gavran gostovat će na sceni Hrvatskog narodnog kazališta Split izvedbama dvaju komedija našeg u svijetu najizvođenijeg dramskog autora Mira Gavrana. Sladoledje na programu u nedjelju 8. studenog s početkom u 20:30h, a Lutkau ponedjeljak 9 . studenog s početkom u 19:30h.

Sladoled je neobična komedija čije su junakinje majka i kći koje sudbinski određuju njihovi uzajamni odnosi te njihov odnos prema muškarcima. Kroz dinamične humorne prizore u kojima se može prepoznati svaka žena odvijaju se uvjerljive životne priče. Mjesto radnje je kvartovska slastičarnica, radnja prati majku i kći u maestralnim kreacijama Mladene Gavran i Ane Vilenice, a povijesni podaci o omiljenoj slastici služe kao male pauze u kojima junakinje mijenjaju kostime, a s njima i desetljeća koja prolaze. U glumačkim preobrazbama, naime, pratimo život junakinja kroz dugo vremensko razdoblje, od od prvog dana u vrtiću koji je i mamin prvi dan na poslu pravnice pa sve do dana u staračkom domu kada mama osvoji nevjerojatnih devet milijuna kuna na lutriji. Predstavu je režirao Boris Svrtan, a scena i kostimi djelo su Jasmine Pacek

U komediji Lutka koja će u HNK Split gostovati u ponedjeljak 9. studenog s početkom u 19:30 igraju Robert Kurbaša i Doris Pinčić Rogoznica, a predstavu je režirala Mladena Gavran. Muškarac kojeg je nakon sedmogodišnje veze ostavila djevojka počinje živjeti sa ženom-lutkom koja je najsavršeniji android proizveden u laboratoriju s namjerom da usreći muškarca. Androidnu lutku konstruirala je znanstvenica nedugo nakon svoga bračnog brodoloma pa je u lutku prenijela svoj kritički pogled na muškarce. Kroz humorne situacije, svojim prostodušnim pogledom, lutka će ukazati muškarcu na sve propuste koje je činio prema ženama te će povremeno i ona s njime dolaziti u sukobe koji su neizbježni u zajedničkom životu osoba suprotnoga spola. Priča nas postupno vodi prema katarzičnom i melodramatičnom završetku koji poziva na uzajamno razumijevanje žena i muškaraca. I naš junak i gledatelji kroz predstavu osvještavaju da stvarni muško-ženski odnos ne može biti zamijenjen ni kupljenom ni virtualnom ljubavlju.

TeatarGavran su u jesen 2002. pokrenuli glumica Mladena Gavran i književnik Miro Gavran. U proteklih deset godinaTeatar Gavran postao je jednim od najvažnijih putujućih hrvatskih teatara te proputovao stotine gradova u zemlji i inozemstvu i osvojio pregršt značajnih kazališnih nagrada. Okupljajući naše vodeće glumce, redatelje, scenografe, kostimografe i kompozitore, Teatar Gavran se svih ovih godina dosljedno zalagao za tzv. glumačko kazaliπte u čijem je središtu glumačko umijeEe i zadovoljstvo publike, istodobno nastojeći zadržati visoku razinu u produkcijskom smislu.

Miro Gavran (1961.) najizvođeniji je hrvatski kazališni pisac u zemlji i inozemstvu u proteklih dvadesetak godina. Djela su mu prevedena na 35 jezika. Njegove knjige imale su više od 150 izdanja u zemlji i inozemstvu. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 250 kazališnih premijera diljem svijeta, a vidjelo ih je preko tri milijuna gledatelja. Jedini je živući europski dramatičar koji ima kazališni festival njemu posvećen, izvan zemlje rođenja, na kojem se igraju isključivo predstave nastale prema njegovim tekstovima, a koji od 2003. djeluje u Slovačkoj, a od 2013. u Poljskoj pod nazivom Gavranfest.

Važniji kazališni tekstovi: Kad umire glumac, Sve o ženama, Sve o muškarcima, Ljubavi Georgea Washingtona, Čehov je Tolstoju rekao zbogom, Zaboravi Hollywood, Zabranjeno smijanje, Tajna Grete Garbo, Noć bogova, Hotel Babilon, Muž moje žene, Pacijent doktora Freuda, PapučARI, Lutka, Sladoled... Objavio je i devet romana za odrasle te šest proznih knjiga za djecu.

Boris Svrtan (1964.) diplomirao je glumu 1988. na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Neve Rošić. Gotovo dvadeset godina bio je član GDK Gavella, a sada je izvanredni profesor na ADU-u na Odsjeku glume - kolegij scenski govor. Ostvario je pregršt upečatljivih uloga u kazalištu, na filmu i televiziji. Za svoj je umjetnički rad primio brojne kazališne nagrade. Kao redatelj potpisao je deset režija.