Korizmeni koncert Zbora i Orkestra HNK Split – Rossinijev Stabat mater

Pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića solisti, zbor i orkestar Opere HNK Split u srijedu 4. travnja prigodno će, u sklopu Velikog tjedna, izvesti kantatu Gioachina Rossinija Stabat mater, jedno od najpopularnijih i najizvođenijih sakralnih djela cjelokupne glazbene literature. Kao solisti nastupit će Valentina Fijačko, Terezija Kusanović, Branko Robinšak i Ivica Čikeš.

Plač majke pod križem na kojem je raspeti Sin obradili su mnogi skladatelji, a sam Rossini svoju je Stabat mater dovršio je 1841. Kantata je nastala nakon što je proslavljeni i omiljeni majstor opere u naponu stvaralačke snage odlučio prestati sa stvaranjem tog glazbenog žanra i zasigurno je najvrjednije djelo iz te, kasnije, faze njegova stvaralaštva. Već je praizvedba u Parizu 1842. primljena s ovacijama, a čarobni spoj vjerskog i svečanog ozračja, te dramatičnosti i radosnih melodija još uvijek oduševljava publiku, te je često na repertoaru. Nakon što je čuo Rossinijevu Stabat mater pjesnik Heine je zapisao kako je teatar izgledao kao „predvorje Raja“. Poemu koja se sastoji od dvadeset strofa od po tri stiha Rossini je podijelio u deset stavaka. Dugi i tmurnim tonovima obojen početak slijede predivne melodije kasnijih stavaka. Maestro Ivo Lipanović, koji će ravnati predstojećom splitskom izvedbom o strukturi i značaju djela zapisao je slijedeće: „Glazbena struktura podijeljena je u deset međusobno nezavisnih dijelova: jedino u finalu nalazimo povratak teme iz uvoda, a osim u tri slučaja kad to traži formalno jedinstvo stiha, među njima nema nikakve povezanosti, već egzistiraju kao samostalne cjeline građene prema vlastitim formalnim zakonima.

U ovom Rossinijevom djelu uvijek i svugdje prevladava melodija - i u solima, i u zboru - dok orkestar ima izražajniju ulogu od gole pratnje i podrške ansamblima. Da bi se shvatila važnost orkestra, dovoljno je obratiti pažnju na sam uvod djela i najavu najvažnijih tema te zvuk unisono limenih puhača u Inflammatusu. Nadalje, izbor instrumentalnih boja, ritmička struktura i izražajnost melodijske linije otkrivaju veliku ulogu i odgovornost povjerenu orkestru.

Ostali strukturni elementi - skoro "betovenovske" pauze, ritmička sinkopacija, a cappella zborovi, kontrapunktske imitacije i finalna fuga - ipak ostaju u službi tipičnog talijanskog vokalnog (belcanto) stila. Rossinijev Stabat Mater stoga je važan glazbeni dokument, kako samog autora tako i cijele epohe, postavši jednim od najizvođenijih i najpopularnijih skladbi cjelokupne glazbene literature. Ovim djelom je otvoren put novim estetskim shvaćanjima sakralne glazbe, njeno približavanje duhu vremena i tadašnjim opernim tradicijama, koja će jedan od svojih vrhunaca doživjeti kasnijim velebnim Verdijevim Requiemom.“

Ivo Lipanović jedan je od najistaknutijih suvremenih hrvatskih dirigenata zapažene međunarodne karijere. Valentina Fijačko, solistica Opere HNK Split, spada među vodeće hrvatske sopranistice mlađe generacije. Mezzosopranistica Terezija Kusanović, također solistica splitske Opere, pored uspjeha na domaćim opernim scenama nedavnim je gostovanjima u đenoveškom Teatro Carlo Felice počela uspješno razvijati svoju inozemnu karijeru. Tenor Branko Robinšak, prvak mariborske Opere, jedan je od najistaknutijih slovenskih opernih umjetnika međunarodne karijere. Bas Ivica Čikeš, trenutni v.d. ravnatelja Opere HNK Split, nacionalni je operni prvak, nositelj basovskog repertoara u matičnom, te redoviti gost u hrvatskim i inozemnim opernim kazalištima, te dobitnik niza uglednih nagrada i priznanja.